Kultura je i u današnjem svijetu uzburkane politike, u politički razjedinjenoj Sloveniji, jedini dan u godini u kojem političke govore i replike zamjenjuje pjesma – i to na svim uglednijim javnim mjestima, pa tako i u središtu Ljubljane, na glavnom trgu koji nosi ime glasovitog i najpopularnijeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna. Njegova pjesma „Zdravljica“, objavljena tek godinu dana prije njegove rane smrti, postala je slovenska nacionalna, a danas i državna himna. Ona pjeva svim narodima: „Žive naj vsi narodi“ (neka žive svi narodi) i poziva ih da u nadi čekaju dan kada će „prepirka biti prognana iz svijeta“ i kada će svatko biti slobodan, a među ljudima nećemo biti kao vragovi, jer će nam susjed biti zaštita („ko rojak prost bo vsak, ne vrag, le sosed bo mejak!“).
Pjesnik Prešeren rodio se 3. prosinca 1800. godine u selu Vrba (dan radosti slovenske kulture), kojemu se rado vraćao i o kojem pjeva: „O Vrba, srečna, draga vas domača, kjer hiša mojega stoji očeta“. Upravo je ovih dana obnovljena njegova rodna kuća, a pred njom su održani pjesnički recitali koji nas vode od rođenja do prerane smrti 8. veljače 1849. godine. Kao da tih 177 godina nije prošlo, jer i dalje traju želje i nastojanja da „slovenska književnost bude visoka“. Prešeren je u svojoj poeziji nadilazio svoje vrijeme, što ga i danas čini suvremenim i bezvremenskim.
Doista, svi ga doživljavaju kao „svoga“, a u njegovoj plemenitosti i otvorenosti prema svijetu i svim narodima Slovenci djelo Franca Prešerna stavljaju u središte nove generacije pjesnika, koji u njemu vide neizbrisiv uzor. Koliko je taj trenutak izbora bio značajan govori i činjenica da je 1945. godine 8. veljače izabran za nacionalni praznik kulture, dan kada se svake godine najzaslužnijim umjetnicima dodjeljuju godišnje i životne nagrade.
Na svečanom otvaranju obnovljene kuće i domaćinstva pjesnika Prešerna ministrica kulture Asta Vrečko naglasila je kako je riječ o „izvrsnoj interpretaciji doba i djela Franca Prešerna, koja otvara nove poglede“. „Ova kuća u Vrbi jedan je od najznačajnijih slovenskih spomenika, koji zasigurno barem jednom u životu posjeti svaki Slovenac, pa zato zaslužuje da slovenska država ovaj prostor otvori za rasprave o prošlosti i današnjici. Time smo Vrbu Prešerna osuvremenili za 21. stoljeće“, istaknula je ministrica.
Sve riječi izrečene ovom prigodom slavile su kulturnu prošlost Slovenije okrenutu prema budućnosti. Kako je rekla direktorica Gorenjskog muzeja Jana Babšek: „Kako Slovenci svoj identitet na prvome mjestu crpe iz kulture, tako je danas čudesan dan jer smo Slovenci dobili veliki dar“. Ministrica Vrečko izrazila je uvjerenje da značenje Prešernova doma prelazi nacionalne granice, jer ima šire značenje za Slovence diljem svijeta i za europsku baštinu. To je potvrdila i Europska unija, koja je uložila većinu od 2,9 milijuna eura vrijednosti ove investicije u Vrbi. Mjesna općina Žirovnica očekuje da će ovaj dar kulturi povećati broj posjetitelja rodne kuće Prešerna s dosadašnjih 20 tisuća godišnje na više od 25 tisuća – možda i više.
Ovome nacionalnom prazniku tradicionalno se pridružuju i Slovenci u susjednim zemljama, kao i slovenski iseljenici diljem svijeta. Tako su Slovenci koji žive u austrijskoj Koruškoj priredili središnju glazbeno-scensku manifestaciju u Domu glazbe u Celovcu (Klagenfurtu), posvećenu stotoj godišnjici smrti slovenskog pjesnika Srečka Kosovela (1904.–1926.). Spomenimo i slovensku autohtonu nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj, koja je organizirala brojne priredbe u slovenskim društvima, primjerice u Istri, Gorskom kotaru, Karlovcu, Rijeci, Splitu i drugim mjestima.
Na zagrebačkom Bundeku, u Aleji pjesnika, položen je vijenac uz glazbeno-pjesnički recital. U Slovenskom domu u Zagrebu otvorena je izložba Gorenjskog muzeja iz Kranja „O kući u kojoj je živio i umro najveći slovenski pjesnik“. U Kulturnom domu u Trstu u nedjelju je održana kantata „Grmada u pristanu“ prema noveli Borisa Pahora, nedavno preminulog slovenskog književnika u Italiji. Porabski Slovenci u mađarskom Monoštru predstavili su 28 novih knjiga na slovenskom jeziku.
Samo u susjednim državama živi oko 150 tisuća pripadnika slovenske nacionalne manjine. Kulturni praznik tradicionalno je proslavljen i u slovenskim zajednicama u drugim dijelovima svijeta, osobito u Njemačkoj, Južnoj i Sjevernoj Americi te u Australiji.
Uz brojne priredbe, slovenski kulturni praznik ispunio je i kulturne ustanove, ponajprije muzeje i galerije, koje su imale besplatan ulaz. I najviši politički predstavnici Slovenije u kulturi vide snažnu političku i narodnu moć. Predsjednica Republike dr. Nataša Pirc Musar u poslanici povodom Dana kulture istaknula je: „Kultura je sila koja je slovenski narod očuvala i u vremenima kada nismo imali vlastitu državu. Prešernova poezija nije bila samo umjetnički izraz, nego i jasan zahtjev za dostojanstvo, slobodu i jednakost – vrijednosti koje su danas upisane u same temelje naše države“.
Da je kultura temelj slovenske države potvrdila je i ministrica kulture Asta Vrečko, ponosno dodavši: „Slovenija je jedina država na svijetu koja ima državni praznik posvećen kulturi“, te upozorila da se „kultura i umjetnost ne smiju koristiti za stvaranje razdora, nego za povezivanje zajednice otvorenog, pravednog i solidarnog društva“. Tako je bilo diljem Slovenije – iako u predizbornom vremenu, ali bez riječi o izborima.
Ivan Botteri
