|
Više predmeta iz Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavljeni su na izložbi Awakening to Life: Childhood and Adolescence in Ancient Egypt u Cordobi u Španjolskoj. Izložba ostaje otvorena do 5. travnja 2026. godine.
Kustosice izložbe, Esther Pons Mellado i Isabel Olbés Ruiz de Alda, zajedno s tehničkom kustosicom Maite Mascort Roca, razvile su ovu izložbu fokusirajući se isključivo na rane faze života u starom Egiptu, koje su oblikovale budućnost svakog egipatskog stanovnika u zemlji Nila, bez obzira na to gdje je živio ili kojem je društvenom sloju pripadao. Djetinjstvo i adolescencija, predstavljeni su na izložbi s gotovo 200 izložaka iz španjolskih i europskih muzeja i institucija, privatnih kolekcija, imerzivnim audiovizualnim sadržajima svakodnevni život mladih u zemlji Nila: njihove obitelji, igre, obrazovanje, rituale, zdravlje i vjerovanja.
Mrežna stranica izložbe:
https://eldespertaralavidaenegipto.com/en/home/
Izdvajamo dva predmeta iz Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu koja se mogu vidjeti na izložbi Awakening to Life: Childhood and Adolescence in Ancient Egypt u Cordobi:
Pogrebna maska
Pozlaćena pogrebna maska od katronaže, obojena u raznim bojama. S obzirom na veličinu radi se vrlo vjerojatno o dječjoj maski.
Maska se po spoju dva stila može datirati u sam kraj ptolomejskog i početak rimskoga razdoblja. Po stilu pripada maskama iz Haware.
Datacija: ptolemejsko razdoblje (332-30. pr. Kr.) / rimsko razdoblje (30. pr. Kr - 395.)
Drvena lutka
Lutka, odnosno tijelo lutke, bez glave i završetaka udova. Predmet koji na prvi pogled izgleda kao dječja igračka. Međutim, na lutki je naglašena spolna simbolika. Lutka nosi kratku haljinu od crvenih crjepića (ili entiteta koji podsjećaju na riblje ljuske), a to je jedan od glavnih atributa Izide. Stoga postoji mogućnost da je lutka imala neku ulogu u narodnoj religiji plodnosti. Oko vrata lutke oslikan je nejasan lik koji podsjeća na pretpovijesne ženske idole plodnosti, a na leđima u visini abdomena kornjača.
Datacija: Srednje kraljevstvo (2055-1650. pr. Kr.)
Foto: Igor Krajcar/AMZ
|
