Tanja Fajon: „Pomirba na Zapadnom Balkanu preduvjet je ulaska u Europsku uniju“

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon uputila je iz Sjeverne Irske znakovito pismo slovenskim i regionalnim medijima, istaknuvši važnost pomirbe kao temeljnog uvjeta za ulazak država Zapadnog Balkana u Europsku uniju.

Iskustvo Sjeverne Irske kao pouka za Balkan

„Uskršnji mirovni sporazum, koji je prije 27 godina zaustavio prolijevanje krvi u Sjevernoj Irskoj, a susret ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u službenoj rezidenciji britanske kraljevske obitelji, dvorcu Hillsborough Castle and Gardens, bili su prigoda za razmjenu iskustava i lekcija za države Zapadnog Balkana“, navela je Fajon.

Na sastanku su, uz ministre vanjskih poslova država regije, sudjelovali i irski ministar vanjskih poslova, prva ministrica Sjeverne Irske, britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper te ministri Njemačke, Hrvatske i Austrije, uz zamjenike ministara Italije, Grčke, Poljske i Bugarske.

„Pomirba zahtijeva suočavanje s prošlošću“

Govoreći na zasjedanju ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Belfastu, Fajon je istaknula kako „iskustvo Sjeverne Irske predstavlja uzor državama Zapadnog Balkana, kojima je potrebna hrabrost za prevladavanje tereta prošlosti“.

„Pomirba nije samo rješavanje aktualnih političkih sporova, nego i pošteno suočavanje s proteklim vremenom. Nacionalističke ideologije koje potiču nijekanje genocida i dalje su među najopasnijim i najbrutalnijim silama u državama regije“, upozorila je Fajon.

U raspravi su sudjelovali predstavnici šest država Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova – koje od 2014. godine, na poticaj Njemačke, zajedno s institucijama Europske unije sudjeluju u provedbi infrastrukturnih, energetskih i gospodarskih projekata u okviru Berlinskog procesa. Cilj je približavanje regije europskim i globalnim razvojnim koridorima.

Poticaj reformama i rješavanju otvorenih pitanja

Fajon je u pismu istaknula da ovakvi susreti imaju konkretne rezultate:„Države kandidatkinje iz regije stalno održavaju dinamiku reformi i nastavljaju s rješavanjem otvorenih pitanja.“ Naglasila je i važnost jasnih i odlučnih obveza u rješavanju bilateralnih i regionalnih sporova:
„Rješavanje nasljeđa bivše Jugoslavije bitan je element pomirbe i preduvjet uspješnog uključivanja država Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Slovenija je uvjerena da bi takav pristup potvrdio obvezu država sljednica u poštivanju međunarodnog prava te stvorio nužan zamah za rješavanje drugih, složenijih regionalnih pitanja.“

Cilj: članstvo do 2030. godine

Slovenska ministrica izrazila je očekivanje da će države koje ispune potrebne uvjete postati članice EU-a najkasnije do 2030. godine. „Važno je nastaviti aktivno raditi na smanjivanju razvojnog jaza između Europske unije i regije. Slovenija će i dalje podržavati reforme koje potiču gospodarski rast, konvergenciju i postupno uključivanje u jedinstveno tržište, uz uspostavu funkcionalnog zajedničkog regionalnog tržišta“, poručila je.

Mladi u fokusu: protiv iseljavanja i ekstremizma

Fajon je upozorila na zabrinjavajuće trendove nezaposlenosti i iseljavanja mladih s Balkana, kao i na porast ekstremizma. „Ključno je da se mladima nude alternative – više mogućnosti obrazovanja, zapošljavanja i normalnog života u vlastitim državama. Treba stvarati pozitivno okruženje u kojem mogu pronaći perspektivu na političkom, društvenom i gospodarskom planu“, naglasila je.

Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo o zajedničkim izazovima

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, predstavnik zemlje pokretača Berlinskog procesa, izjavio je kako „pridruživanje država Zapadnog Balkana Europskoj uniji otvara vrata prilikama i nudi nadu u napredak, premda postoji strah da će proces biti dugotrajan i spor. Ipak, pridruživanje se mora ostvariti u doglednoj budućnosti.“ Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper istaknula je važnost jačanja otpornosti regije na ruske hibridne prijetnje, čiji je cilj destabilizacija i poticanje etničkih napetosti. Najavila je novi projekt vrijedan 4 milijuna funti (oko 4,6 milijuna eura) za jačanje kibernetičke sigurnosti i razmjenu stručnog znanja u borbi protiv dezinformacija. Osim toga, najavila je i ulaganje 10 milijuna funti u inovativne programe za borbu protiv ilegalnih migracija na Zapadnom Balkanu i u drugim regijama. Ministrica Fajon pritom je podsjetila na francusko-slovensku inicijativu u Crnoj Gori, gdje je osnovan Centar za borbu protiv kibernetičkih napada „koji danas povezuje stručnjake i znanja cijele regije“.

Od Merkel do Londona: kontinuitet Berlinskog procesa

Berlinski proces pokrenut je 2014. godine na inicijativu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel, s ciljem poticanja suradnje između Europske unije i država Zapadnog Balkana. Ovaj sastanak ministara vanjskih poslova, održan uoči summita čelnika EU-a 22. listopada u Londonu, poslužio je kao priprema za pregled napretka u provedbi dosadašnjih dogovora. Glavni cilj ostaje stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta – ključnog koraka prema punopravnom članstvu država Zapadnog Balkana u Europskoj uniji.