Ansambl LADO u Poljskoj prezentirao ljepotu hrvatskih tradicijskih plesova i pjesama

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO vratio se s kraće turneje po Poljskoj gdje je zajedno s poljskim folklornim Ansamblom pjesama i plesova Śląsk Stanisława Hadyne održao koncerte u Koszęcinu, Krakówu i Katowicama.

Prvi ovogodišnji koncert u Poljskoj LADO je održao 27. lipnja u off programu festivala "Śląsk Days". LADO je nastupio s cjelovečernjim koncertom uz oduševljenje i pljesak publike već od prve minute Ladova izlaska na scenu. Osobito oduševljenje publike izazvala je skladba Zelinski muzikaši u izvedbi orkestra Lada te koreografija Bunjevačko momačko kolo.

Ansambl LADO prilikom svojeg boravka u Koszęcinu, imao je čast biti ugošćen u rezidencijalnoj palači Ansambla Śląsk koja je obnovljena sredstvima Europske unije te predstavlja sjedište Ladovih domaćina. 

Naredni koncert održan je 29. lipnja u dvorani kongresno-koncertnog centra u Krakowu koja u redovnom kapacitetu prima i do 2.000 gledatelja. Prema riječima g. Pawela Wlodarczyka, počasnog konzula Republike Hrvatske u Poljskoj, zahtjevna krakovska publika reagirala je s brojnim pohvalama Ladovu programu i profesionalnoj izvedbi.

Posljednji zajednički nastup dvaju ansambala održan je u Katowicama 30. lipnja u prostoru gradskog kulturnog centra, a završio je stajaćim ovacijama publike.

Nadvojvodstvo šleske pokrajine je između dvaju nastupa uručilo nagrade učenicima koji su pobijedili na kvizovima znanja o Hrvatskoj. 

Koncerti su bili održani u organizaciji Konzulata Republike Hrvatske u Krakówu u partnerstvu s gradovima Krakówom i Katowicama, šleskim vojvodstvom i u suradnji s ansamblom Śląsk te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

LADO je izvodio cjelovečernji program plesova, pjesama i skladbi iz cijele Hrvatske obuhvativši gotovo sve hrvatske regije podjednako zastupivši zaštićenu kulturnu baštinu s popisa UNESCO-a i liste Ministarstva kulture RH. 

Valja spomenuti kako su na inicijativu počasnog konzula Pawela Wlodarczyka koncerti u Krakówu i Katowicama bili humanitarnog karaktera, a prihod od prodaje ulaznica namijenjen je obnovi potresom oštećenih zgrada u gradu Zagrebu. 

Na koncertu u Krakowu puštena je i videosnimka novog zagrebačkog gradonačelnika g. Tomislava Tomaševića koji se zahvalio na organizacijskoj pomoći grada Krakowa i solidarnosti svih gledatelja koji su kupnjom ulaznice za Ladov koncert pomogli u prikupljanju sredstava za obnovu zgrada oštećenih potresom. Valja spomenuti i kako su Krakow i Zagreb gradovi prijatelji od 1975. godine što je istaknuto i prilikom uvodnih govora. 

Ova turneja trebala se održati prošle godine povodom obilježavanja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a ravnateljica Ansambla LADO Ileana Jurin Bakotić iskazala je zadovoljstvo održanim koncertima. „Posebno nam je drago jer smo izvan granica Hrvatske mogli sudjelovati na humanitarnim koncertima koji zaista dokazuju veliku solidarnost i prijateljske između naših dviju zemalja. Nadamo se kako će se i dalje održati povoljna epidemiološka situacija te kako ćemo već u studenome ove godine moći ponovno ugostiti ansambl Śląsk u Hrvatskoj“, rekla je Jurin Bakotić.

Glavni ravnatelj poljskog ansambla g. Zbigniew Cierniak izrazio je osobito zadovoljstvo nastavkom suradnje te izrazio želju ponovno ugostiti LADO u Poljskoj kao i svim budućim projektima koji se već zajednički pripremaju.

LADO je posljednji put posjetio Poljsku 2012. godine, a posljednji susret s ansamblom Śląsk zbio se u rujnu 2017. godine u Zagrebu na zajedničkom koncertu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u sklopu Śląskove turneje „Hello, hello Folks!“.

Koliko su jake veze Poljske i Hrvatske upućuje i podatak kako je počasni konzul Wlodarczyki u Krakowu otvorio „Malu Hrvatsku“. Radi se o prostranom parku posvećenom Hrvatskoj, s plažom i rekreacijskom zonom, Avenijom hrvatskih zvijezda, uglednika koji povezuju naše dvije zemlje, kao i niz sadržaja koji nude informacije o Hrvatskoj.

 Termini održanih koncerata:

  • 6.2021. - Koszęcin – plesni koncert u off programu "Śląsk Days" Koszęcin
  • 6.2021. – Krakow - ICE Krakow Congress Centre
  • 6.2021. - Katowice – Katowice City of Gardens - Institution of Culture

 

 

Ansambl LADO odlazi u Poljsku

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO odlazi na kraću turneju po Poljskoj gdje će održati nastupe na kojima će gostovati i domaćini – poljski folklorni Ansambl pjesama i plesova Śląsk Stanisława Hadyne.

Plesne koncerte LADO će održati u Koszęcinu, Krakówu i Katowicama u organizaciji Konzulata Republike Hrvatske u Krakówu u partnerstvu s gradovima Krakówom i Katowicama i u suradnji s ansamblom Śląsk.

Valja spomenuti kako su koncerti u Krakowu i Katowicama humanitarnog karaktera, a prihod od prodaje ulaznica namijenjen je potresom pogođenim hrvatskim područjima.

Ova turneja trebala se održati prošle godine povodom obilježavanja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a ravnateljica Ansambla LADO Ileana Jurin Bakotić ističe važnost ove turneje ne samo zbog predstavljanja hrvatske kulture u zemljama članicama Europske unije, već i zbog ponovnih održavanja koncerata izvan Hrvatske od izbijanja epidemije koronavirusa te posebno zbog  kontinuiranog održavanja međunarodne kulturne suradnje s poljskim folklornim ansamblom Śląsk. Jurin Bakotić pozdravlja nastojanja počasnog konzula RH u Poljskoj, gospodina Pawela Wlodarczyka na promicanju hrvatske kulture u Poljskoj kao i želji za pomoć krajevima pogođenim potresom.

LADO je posljednji put posjetio Poljsku 2012. godine, a posljednji susret s ansamblom Śląsk zbio se u rujnu 2017. godine u Zagrebu na zajedničkom koncertu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u sklopu Śląskove turneje „Hello, hello Folks!“.

Prvi ovogodišnji koncert u Poljskoj LADO će održati 27. lipnja u off programu festivala "Śląsk Days" Koszęcin.

Termini koncerata:

  • 6.2021. - Koszęcin – plesni koncert u off programu "Śląsk Days" Koszęcin
  • 6.2021. – Krakow - ICE Krakow Congress Centre
  • 6.2021. - Katowice – Katowice City of Gardens - Institution of Culture

 

Ministrica Obuljen Koržinek: Svi će se festivali održati, model se još dogovara

O ljetnim festivalima i kulturnim događanjima, novostima koje dolaze s novim Zakonom o elektroničkim medijima, stanju na medijskoj sceni i položaju novinara, novom Zakonu o medijima te o autorskim pravima i obnovi kulturnih dobara nakon razornih potresa u emisiji „A sada Vlada“ govori ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ministica Nina Obuljen Koržinek je na početku emisije zaželjela je uspjeh našoj nogometnoj reprezenteciji i izborniku Zlatku Daliću.
- Sport je uz kulturu, znamenitosti ono po čemu nas se pepoznaje u svijetu i slika su Hrvatske prema svijetu, kazala je.
Kulturne manifestacije ovog ljeta
- I prošle smo godine godine omogućili festivale na otvorenom. Svi klasični festivali - Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Zadarske večeri i ostali, održat će se, vjerujem u punom kapacitetu što se tiče publike jer će od 1. srpnja biti u uporabi digitalne zelene potvrde što će omogućiti organizatorima da pune gledališta, kazala je.
Naglašava da će se organizirati i brojni muzički festivali.
- Prošli tjedan smo na Vladi usovojili program potpora, između ostalog i za sektore kulturnih događanja, zajednom s turističkim događanjima i povremenim prometom - tri sektora kojima nije bio onemogućen rad odlukom, ali su u stavrnosti bii onemogućeni raditi. Dat će mo im dodatnu financijsku podršku, kako bi ponovno mogli pokrenuti djelatnosti, rekla je ministrica.
Kazala je kako se još dogovara način djelovanja i misli da će to biti hibridni model - ili će dijelovi gledališta biti za one koji neće moći ishoditi digitalnu potvrdu ili će veći dio programa biti uz predočenje digitalne potvrde, a manji za one koji ne mogu ispuniti uvjete.
- Apeliram na građane da ishode potvrde kako bi se vratili kulturnim događanjima u punim kapacitetima, kazala je ministrica. Svatko se može cijepiti, neki su preboljeli ili se mogu testirati brzim antigenskim testovima, dodala je. 
- Jedino što može zaustaviti pandemiju i jedini put prema normalnom životu je ciiepljenje. Građani trebaju slušati znastvenike i svoje liječnike, dati im puno povjerenje , a ne da se informiraju na društvenim mrežama i izvorima koji nisu pouzdani i čiji cilj nije informirati već slati neke druge poruke, rekla je Obuljen Koržinek.
Koliko je kultura strada u ovoj krizi
- Mi smo držali kulturu otvorenom, međutim kultura ovisi o okupljanju većeg broja ljudi. Još nije moguće izračunati koliki su gubici, ali za neke su stopostotni. Omogućili smo cijeli niz potpora - izravna i organizatorima i samostalnim umjetnicima, posebna programska sredstva, kredite poduzetnicima u kulturu. Već smo sada na preko 400 milijuna kuna u zadnjih 12 mjeseci. Zadnje je bilo u rebalansu - 58 milijuna kuna, od čega 52 za ponovno pokretanje aktivnosti i 6 miliuna samostalnim umjetnicima i neovisnim profesionalcima, kazala je Obuljen Koržinek.
Dodaje da su izravne potpore vezane za gubitak prihoda, ali, nažalost, mnogi umjetnici nisu mogli prikazati takav gubitak prihoda da bi se mogli kvalificirati za redovite potpore.
- Zato nam se činilo da je bolje osigurati dodatna programska sredstva, to su bili naši natječaji za digitalnu prilagodbu kulturnih sadržaja, kako bi svoj rad prezentirali u drugom obliku, kazala je.
Stanje u zagrebačkom HNK; Suradnja s novim gradonačelnikom
- Natječaj za  HNK treba biti raspisan do 1. rujna. Očekujem da se prijavi što veći broj kandidata i izabrat ćemo onoga tko bude imao najbolji program i tko iskustvom i dosadašnjim radom pokaž da može upravljati najvećom nacionalnom kućom, rekla je.
I sa zagrebačkim, ali i svim drugim gradonačelnicima uvijek je, kaže, imala dobru suradnju jer je kultura svima u interesu, kao i izlazak iz krize.
Uskoro opširnije...
Zakon o elektroničkim medijima
- Zakon finaliziramo već nekoliko tjedana, intenzivno komuniciramo s različitim dionicima i radimo ga paralelno sa Zakonom o autorskim pravima. Radi se o prilagodbi okruženja digitalnom poslovanju. Bit će upućen u Sabor, a hoće li ga on stići prodiskutirati do 15. srpnja, nisam sigurna. Važno je dobiti kvalitetan zakon koji će omogućuiti hrvatskim nakladicima da se razvijaju u digitalnom okruženju i mislim da će riješiti mnoge nedoumice, rekla je Obuljen Koržinek. 
- Uvode se odredbe koje će se vezati na vrlo transparentno iskazivanje vlasništva na web stranicama, odnosno svi će mediji morati javno objavljivati izvore financiranja. To je dugoročno jako važno za povjerenje u medije. paralelno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti finacirat ćemo Vijeću za elektroničke medije, odnosno Agenciji, digitalni sustav koji će omogućiti dnevno ažuriranje podataka o vlasništvu, kazala je.
Za komentare tj. korisnički generirane sadržaje rekla je da su našli rješenje koje će definirati na način da će se korisnici morati registrirati. Dodaje da u tom slučaju odgovornost neće imati nakladnik nego oni koji u tako generiranim sadržajima eventulano krše zakone.
- To je model koji funkcionira i u drugim državama, dodala je.
Govor mržnje na društvenim medijima
- Društvene mreže ne podliježu medijskim zakonima i ostaje im isti instrumen kao i kada netko krši zakon u javnom prostoru, dakle prijava. Na razini EU-a intenzivno se raspravlja o pripremi zakonodavnog okvira koji će se ticati i društvenih mreža. To je nemoguće riješiti samo na nacionalnoj razini, rekla je ministrica.
Novi zakon o medijima i tužbe prema novinarima
- Uskoro ćemo započeti s radom radne skupine koja će se baviti "slep-tužbama" - tužbama prema novinarima, i kroz nju ćemo dodatno prodiskutirati o medijima. Zakon ne treba puno mijenjati jer je dobar i dobro definira osnovne principe. Raspravljat ćemo hoćemo li ići prema vijeću za medije kao regulatornom tijelu poput Vijeća za elektroničke medije. Mislim da je svima u interesu da se unutar struke reagira na eventualne neetičke sadržaje i slično i onda će biti puno manje tužbi, smatra ministrica.
- Nije dobro kad se tužbe koriste kao metode zastrašivanja i financijskog iscrpljivanja. To nije samo hrvatski problem već i šire u Europi i svijetu. Vjerujem  da ćemo u radnoj skupini, u kojoj su predstavnici pravosuđa, novinara i nakladnika, doći do rješenja da se broj tužbi smanji jer nam je to svima u interesu.
Položaj novinara i medijska scena
- Položaj novinara nije dobar, materijalna situacija nakladnika je teška. Kriza je sektor medija je pogodila jače. Pritisak oglašavanja na družtvenim mrežama sve je jači i sve je teže ulagati u  kvalitetne novinare. Tražimo načine kako bismo poticali profesionalno novinarstvo. U programu Vlade naznačili smo i potporu tiskanim medijima koji će biti u sastavu Zakona o medijima, kazala je.
Otkaze novinarima Glasa Istre nije željela komentirati. Kaže da kada god netko iz Vlade slične stvari komentira, to se pogrešno interpretira. Žao joj je da je četvero novinara dobilo otkaz te da to nije dobro ni za struku ni za nakladnike. 
Treba li zakonom zabraniti ustaški poklič?
- Novim Zakonom o državnim blagdanima stvorili smo preduvjete da Vlada preuzme organizaciju obilježavanje osnivanja Prvog partizanskog odreda. Ustaški poklič je i sada zabranjen, radi se o neujednačenoj sudskoj praksi. Hoće li trebati doraditi Zakon, pitanje je za ministra pravosuđa. Korištenje ustaških simbola već je sada kažnjivo, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
Kako napreduje obnova?
- Putem Fonda solidarnosti osigurano nam je mali dio onoga što su potrebe. Ugovorili smo preko 3 milijarde  kuna za radove, a što se tiče sisačkog potresa, osigurali smo iz nacionalnih sredstava, hitnim mjerama 90 milijuna kuna, pa ćemo biti puno sremniji kada dođu sredstva Fonda solidarnosti. Učinit ćemo kulturne građevine sigurnima, a obnova će dulje trajati, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.

Bajka Ivica i Marica premijerno pred publikom na opatijskoj Ljetnoj pozornici

Opera bajka Ivica i Marica E. Humperdincka, u izvedbi Zagrebačke filharmonije i vrhunskih solista dočekat će napokon svoju publiku za koju su se pripremali šest mjeseci.

Opera je premijerno izvedena u listopadu, ali zbog mjera bez publike, samo pred kamerama Hrvatske radio televizije. Stoga je gostovanje na predivnoj opatijskoj Ljetnoj pozornici svojevrsna premijera kojoj se ovi umjetnici izuzetno vesele.

Martina Tomčić u ulozi vještice, Josipa Gvozdanić i Josipa Bilić u ulogama Ivice i Marice te Adela Golac Rilović i Ozren Bilušić kao majka i otac, uz vrhunsku Zagrebačku filharmoniju i operni djevojački zbor Zvjezdice, pod ravnanjem novog šefa dirigenta Dawida Runtza, i u režiji Petre Radin, nastupit će 12. lipnja  u 21:30 pred vjernom opatijskom publikom. Posebnost ove opere jest u tome što je orkestar pozicioniran na sceni sa solistima te nosi važnu ulogu i jer vještica ne krade dušu djeci već umjetnost.

Petra Radin: To je naša poruka o stanju umjetnosti u ovim vremenima, kada se priča o egzistenciji, ne misleći pritom da je i kultura važna za opstanak. Zamislite samo život bez umjetnosti – bez glazbe, bez slika, bez riječi. To je svijet bez duše.  

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.