Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BrAIn proveli su istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi Informatike, Matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke koriste se pametnim telefonima, internetom i umjetnom inteligencijom (UI). Učenici prepoznaju pozitivne i negativne strane primjene digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju te u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o primjeni digitalne tehnologije u svojoj školi i smatraju kako imaju zadovoljavajuću podršku za njezino korištenje.
„Rezultati istraživanja naglašavaju važnost strateškog, odgovornog i promišljenog pristupa razvoju i primjeni digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju. Naš je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, uz brigu o dobrobiti djece i mladih” – naglasio je prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.
„Iznimno nam je važno što smo kroz ovo istraživanje dobili cjelovitiji uvid u stanje i potrebe obrazovnog sustava. Na temelju rezultata razvili smo preporuke za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim suradnicima i donositeljima odluka” – rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju.
Rezultati istraživanja pokazuju kako digitalne tehnologije u obrazovanju donose prednosti poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti učenika, ali dionici prepoznaju i izazove poput smanjene koncentracije, površnog učenja i drugih mogućih negativnih učinaka na dobrobit učenika. Upotreba alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, dominanto chatbotova, raste zbog svog potencijala u obrazovanju, no dio dionika izražava
oprez zbog nepouzdanosti i mogućeg negativnog djelovanja na razvoj, zdravlje i kritičko mišljenje učenika.
Učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu primarno koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26 % osnovnoškolaca i 40–50 % srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima.
Roditelji/skrbnici imaju uglavnom pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju, smatrajući kako digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima te komunikaciju među dionicima obrazovnog sustava. Pozitivnije opće mišljenje o korisnosti digitalnih tehnologija u obrazovanju imaju roditelji/skrbnici koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće zajedno s djecom koriste digitalne tehnologije. Veći oprez roditelji/skrbnici izražavaju prema uvođenju umjetne inteligencije, ističući bojazan od prevelikog oslanjanja na UI i gubitka kritičkog razmišljanja. No, prepoznaju potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju.
Nastavnici koriste tehnologije za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, a u manjoj mjeri i alate umjetne inteligencije uglavnom za pripremu nastave. Uočen je i trend prema kojemu nastavnici osnovnih i srednjih škola digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Prepoznaju potencijal, posebno u kontekstu personaliziranog učenja i asistivne tehnologije, ali ističu potrebu za edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama.
„Rezultati istraživanja pokazuju da se digitalne tehnologije u obrazovanju istodobno doživljavaju kao prilika i izazov. Porastom uporabe umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu ističe se potreba za jasnim smjernicama, jačanjem infrastrukture i kontinuiranom edukacijom kako bi se svi dionici osnažili za odgovorno i svrhovito korištenje novih tehnologija.” – izjavila je prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za različite dionike obrazovnog sustava s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.
O istraživanju
Istraživanje „Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih“ provedeno je u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAIn, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.
